preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Prijevoz učenika

Priloženi dokumenti:
autobusne linije za ucenike.pdf

Školsko zvono

Prvo zvono - 7:40

1. sat - 7:45 - 8:30 

(odmor 5 min.)

2. sat - 8:35 - 9:20 

(odmor 15 min.)

3. sat - 9:35 - 10:20 

(odmor 15 min.)

4. sat - 10:35 - 11:20 

(odmor 5 min.)

5. sat - 11:25 - 12:10 

(odmor 5 min.)

6. sat - 12:15 - 13:00 

(odmor 5 min.)

7. sat - 13:05 - 13:50

 

eduHr

Upisi.hr

Lukin portal

Webmail

Jezični portal

Pravopis

eLektire

skole.hr

eMatica

Učilica

Disleksija

Poremećaji izgovora

Izgovorne teškoće su najučestaliji i najuočljiviji govorni poremećaj (brzo uočavamo kad netko neispravno izgovara glasove) i pripadaju skupini dislalija. Osim toga, one su u cijeloj govornoj patologiji prateći simptom.

 

Dislalija je poremećaj u govoru koji obuhvaća:

a)      izgovorne poteškoće,

b)      nesigurnu predodžbu glasovne strukture riječi

 

IZGOVORNE TEŠKOĆE

1.IZOSTAVLJANJE GLASOVA U RIJEČI(omisija)

 

Pojava u govornom razvoju je normalna i uobičajena za djecu niže kronološke dobi (do otprilike treće godine).

Riječ je o tzv. nečujnoj realizaciji glasa (plavo=p_avo,malo=ma_o,more=mo_e…)

 

2. ZAMJENA GLASA DRUGIM GLASOM(supstitucija)

 

Pojava koja prazi također normalan govorni razvoj do četvrte godine.Djeca najčešće izgovorno teži glas zamjenjuju izgovorno lakšim glasom koji su već svladala.

(plavo=pjavo, more=mole,žaba=zaba…)

ISKRIVLJEN IZGOVOR GLASOVA(distorzija)

Dijete ne stvara glas na način i na mjestu gdje treba, te on zvukovno nije u skladu sa standardnim izgovorom.

 

 

DOB DO KOJE SE TOLERIRA NEISPRAVAN IZGOVOR GLASOVA

 

A, E, I, O, U   ………………………do 3 godine

P, T, K, B, D, G, F, H ………………do 3 godine

M, N, L, V, J…...................................do 3 godine

NJ………zamjena s n ………………do 3,5 godina

LJ……….zamjena s l……………….do 4 godine

R………iskrivljen izgovor………….do 4 godine

SZC…….iskrivljen izgovor…………do 4 godine

Š, Ž, Č, Ć, DŽ, Đ…………………….do 5,5 godina

 

 Disleksija

Riječ disleksija nastala je iz grčke riječi "dys" (što znači slab, loš, neprimjeren)  i riječi "lexsis" (jezik, riječi).

Disleksija je, prema definiciji Orton Dyslexia Society, jedna od nekoliko teškoća u učenju.    To je jezično utemeljen poremećaj konstitucijskog podrijetla koji obilježavaju teškoće u kodiranju pojedinih riječi, a koje obično odražavaju nedostatne sposobnosti fonološke obrade. Teškoće u dekodiranju pojedinih riječi su neočekivane  s obzirom na dob i  ostale kognitivne i akademske sposobnosti; one nisu rezultat općih razvojnih ili senzoričkih teškoća. Disleksija se očituje različitim teškoćama u različitim oblicima jezika, često uključujući uz probleme čitanja i ozbiljne probleme u stjecanju vještine pisanja. (Orton Dyslexia Society Research Comittee,1996.)

Termin disleksija prvi je opisao Pringle Morgan 196. godine kad je poteškoće u učenju čitanja kod jednog dječaka opisao kao "poteškoće sa slovima i riječima".
Novije definicije kažu da je disleksija poremećaj u usvajanju čitanja, unatoč urednoj inteligenciji, urednim senzornim sposobnostima i odgovarajućem poučavanju (Grubin, 2002.).

Prema klasifikaciji DSM-IV (dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja Američkog psihijatrijskog udruženja), postoje tri vrste poremećaja u učenju: poremećaji čitanja,pisanja i računanja.

Ti poremećaji mogu se javiti izolirano, svaki za sebe, ili udruženo. Najčešće su udruženi poremećaji u učenju čitanja i pisanja. Pisanje je kompleksnija vještina od čitanja pa su i poremećaji pisanja češći.

Kako prepoznati disleksiju?

Djeca s disleksijom pri čitanju mijenjaju redoslijed slova ili slogova u riječi, zamjenjuju ili izostavljaju neka slova, mijenjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine riječi. Disleksična djeca opisuju da im se pri čitanju riječi okreću u različitim smjerovima, da slova „igraju”, da ne mogu uhvatiti red, ili da se rečenice stapaju. Rukopis im je često neuredan i nerazumljiv, dolazi do izostavljanja i zamjene pojedinih slova i slogova i teškoća pri izražavanju misli u pisanom obliku. Disleksično dijete je često dezorijentirano u vremenu i prostoru i ne može točno odrediti vremenski slijed događanja. Zavisno od oblika i nivoa disleksije, dijete može imati sve ili samo neke od navedenih simptoma.

Dio njih može se javiti i kod određenog broja djece koja nemaju disleksiju, što često zbunjuje roditelje i nastavnike. Međutim, simptomi kod djece s disleksijom su brojniji, jače izraženi i dugo traju.

Zato je važno razlikovati djecu koja imaju prolazne teškoće u čitanju i pisanju, djecu koja imaju trajne teškoće (disleksija) i djecu koja imaju teškoće u okviru opće smanjenih sposobnosti. Svakoj od navedenih grupa treba pristupiti na prilagođen način. Disleksiju, kao specifičnu poteškoću u učenju čitanja, treba jasno razlikovati od drugih poteškoća u učenju koje mogu biti posljedica ADD (poremećaj nedostatka pažnje) ili ADHD poremećaja (poremećaj nedostatka pažnje s hiperaktivnošću), sniženih kognitivnih sposobnosti, oštećenja vida i sluha ili jakog zaostajanja u razvoju govora.

Poremećaj nedostatka pažnje sa ili bez hiperaktivnosti u velikom se broju slučajeva javlja zajedno s disleksijom, što kliničku sliku čini složenijom i dodatno otežava iznalaženje pogodnih strategija pomoći, te produžava vrijeme potrebno za usvajanje vještine čitanja.
Isto tako, disleksiju treba razlikovati od uobičajenih poteškoća koje djeca početkom školovanja imaju u čitanju i pisanju.

 

Uzroci disleksije

v  Primijećeno je da se često javlja u pojedinim obiteljima te se smatra nasljednom, ne kao bolest nego kao stanje. Zbog toga su važni podaci o obiteljskoj anamnezi i eventualnom postojanju disleksije kod drugih članova obitelji. Disleksija je češća kod dječaka nego kod djevojčica. Nešto je češća i kod ljevorukih osoba nego kod dešnjaka.

v  Većina stručnjaka slaže se da je glavni uzrok disleksije zamjena funkcija lijeve i desne moždane polovine. Za jezičke funkcije mozga, dakle, i za čitanje i pisanje, zadužena je lijeva moždana polovina koja se još naziva analitička. Kod disleksičara zbog kašnjenja razvoja lijeve polovine jezičke funkcije preuzima desna. Kako desna polovina vrši funkcije sinteze vizualnog i auditivnog tipa, pojavljuju se teškoće pri analizi riječi, a to objašnjava zbog čega disleksičari misle na neverbalan ili vizualan način.

 

SIMPTOMI DISLEKSIJE U ŠKOLSKE DJECE

Specifične teškoće vezane uz čitanje

teškoće povezivanja grafema s fonemom   (slovo- glas)

Teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi

Strukturalne pogreške – premještanje ili umetanje ( vrata – trava, novi – vino )

Zamjene grafičkih istih slova ( b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z , š-ž, dobar- bodar, bebica- dedica, bili-pili, nema-mene )

Zamjena fonetski istih slova (d-t, g-k, b-p ,z-s, drži-trži, brati- prati, grije-krije)

Zamjena slogova ( on-no, ej-je, mi-im, od-do )ž

Zamjene riječi-pogađanjem (mračni-mačka, dobar-obad)

Dodavanje slova i slogova (brada-dabar, mrkva- markva, brod-borod)

Izostavljanje slova i slogova ( lopta-lota, glava-gava, torpedo-tordo )

          Izostavljanje slova i slogova ( lopta-lota, glava-gava, torpedo-tordo )

        dodavanje slova i slogova (brada-dabar, mrkva- markva, brod-borod)

          Ponavljanje dijelova riječi ( nasmijanini, ramemena)

          Teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza ( slon-soln, 12-21)

          Teškoće u slijedu pravca čitanja ( gore-dolje, lijevo-desno )

          Vraćanje na već pročitani red, izostavljanje riječi i cijelih redova

          Čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina

 

Posljedice  disleksije

v  Posljedice disleksije za dijete mogu biti razorne, osobito ako se ona na vrijeme ne prepozna, dijagnosticira i pravilno ne tretira. Nesposobnost djeteta da svlada tečno čitanje, što je osnovna zadaća u početku školovanja, nailazi na nerazumijevanje okoline i netolerantnost. Dijete se etiketira kao lijeno, neinteligentno pa i zločesto, gubi samopouzdanje te stvara sliku o sebi kao o neuspješnoj osobi. To također utječe i na obitelj djeteta.

           

      Školskom djetetu je važno na njemu razumljiv način objasniti prirodu problema, usporediti učenje čitanja s učenjem svake druge vještine (učenjem plivanja, tenisa...), istaknuti njegove dobre strane i sposobnosti. Dobro je i navesti mu primjere poznatih ljudi – znanstvenika, glumaca ili sportaša koji su imali slične probleme a poslije su napravili sjajne karijere.
 Disleksija je, nažalost, dugotrajni problem. Dijete će uz adekvatnu pomoć svladati čitanje i pisanje, može steći i akademsko obrazovanje, ali neki od simptoma disleksije ostat će prisutni cijeli život. Učenje čitanja i pisanja olakšat će rano prepoznavanje problema, rana dijagnostika, pružanje ciljane i pravovremene pomoći djetetu.

Disleksija - sindrom iza kojeg su često skriveni pravi mali genijalci

Disleksija se javlja u najranijem djetinjstvu i obično se otkriva u ranom školskom dobu, kada dijete počinje savladavati vještinu čitanja i pisanja. Disleksična djeca su prosječne ili natprosječne inteligencije, izrazito kreativna, s razvijenim posebnim, vizualnim, stilom mišljenja. Razlikuju se oblici i nivoi disleksije, a pravovremeno otkrivanje, podrška okoline i terapija mogu je ublažiti.



Od poznatih ličnosti, disleksiju su imali:
Albert Einstein, Tomas Edison, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Walt Desney, Agatha Cristi i John Lennon.

Anita Medica, dipl. logoped  



 Disleksija.ppt

Tražilica



 


Novo u knjižnici


Školski kalendar

Priloženi dokumenti:
kalendar 2017 2018.pdf


Raspored informacija


Dani otvorenih vrata


Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 19. 2. 2011.

Ukupno: 2365410
Ovaj mjesec: 3528
Ovaj tjedan: 720
Danas: 129

Natječaji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Vrijeme u Umagu




preskoči na navigaciju