Učitelji su danas na prvome satu pročitali učenicima tekst povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a na glavnom ulazu u školu tijekom jutra su učenici s učiteljima palili svijeće. Tekst, koji donosimo u nastavku, pripremile su prof. povijesti Lidija Lešić i Stella Miloš.
Glavni pano uredila je učiteljica Sabrina Fatorić Bertović, mag. art., sa svojim učenicima iz Likovne grupe. Izradili su također i repliku Vukovarskog vodotornja koji svojom ljepotom i velebnošću ne može proći nezapaženo.
Tekst i fotografije: Jelena Paić, prof. i dipl. knjižničar
 

Dragi učenici i učitelji,

u ponedjeljak, 18. studenoga obilježavamo tužnu 34. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje. 

Hrvatski je Sabor 1999. godine donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno odala počast hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji koji su sudjelovali u borbi za obranu grada.

Od 2020. godine 18. studenog obilježava se kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje čije su žrtve bile najbrojnije.

Pad Vukovara označio je početak hrvatskog rata za neovisnost od tadašnje Jugoslavije koji je odnio otprilike 20 000 života.  Vukovar se smatra simbolom otpora i žrtvom koja je dovela do hrvatske pobjede u ratu iako je sama bitka bila izgubljena. 

Jugoslavenska narodna armija i srpske paravojne postrojbe intenzivno su opsjedale i granatirale grad Vukovar od kraja kolovoza do sredine studenoga, 1991. Vukovar se branio punih 87 dana i onda doživio herojski poraz. Bio je to kraj najveće i najkrvavije bitke Domovinskog rata. 

Nakon predaje branitelja, dio ih je završio u logorima, mučen i ponižavan, dok je velik broj branitelja, civila i ranjenika iz vukovarske bolnice smaknut.  Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno je više od 2500 osoba. U koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata.

Istoga dana u zadarskom zaleđu, nemilosrdnom akcijom etničkog čišćenja pala je i Škabrnja, u kojoj su zločinci pobili 84 branitelja i civila. 

Žrtve koje su podnijeli hrvatski branitelji ne smiju se nikada zaboraviti. 

Neka nam žrtva Grada Heroja u Domovinskome ratu svima bude putokaz u hrabrosti, volji i upornosti na našemu životnome putu.

Pozivamo sve razrede da se i ove godine uključe u spomen akciju te da tijekom dana zapale svijeće na glavnom ulazu škole. Isto tako, zapalimo svijeću i 18. studenog u svojim domovima, na prozorima, balkonima  iskazujući time zajedništvo u zahvalnosti vukovarskim i svim stradalnicima Domovinskog rata, to je najmanje što možemo učiniti.

Vukovar 1991.

Ima gradova

od kojih ne osta niti znamen

Ima gradova

od kojih ostade samo ime

urezano u kamen

Ima gradova

koji zrače svjetlošću zvijezda

Ima gradova

koji pružaju utočište

i toplinu gnijezda

Ima gradova

koji su mržnji zatvorili vrata

Ima gradova

kojima je sloboda draža od zlata

Ima gradova

koji će se iz pepela ponovno roditi

Ima gradova

koje će ljubav i hrabrost

osloboditi

Ima jedan grad

koji je hrabrošću nadmašio sebe

i sve naše snove

Zbog njega se sloboda

Vukovar zove

                                                                                                     Tin Kolumbić

 

Pročitajte još

Zapaljene svijeće za Vukovar i Škabrnju

Zapaljene svijeće za Vukovar i Škabrnju

DANAS SU UČENICI PRVIH RAZREDA NAŠE CENTRALNE ŠKOLE ZAPALILI SVIJEĆE UOČI SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA I ŠKABRNJE. PRIDRUŽILI SU IM SE  PRIJATELJI, PRVAŠIĆI, TALIJANSKE OSNOVNE ŠKOLE. JEDNO VELIKO SRCE ZA SVE ONE KOJIH VIŠE NEMA! Tekst: Aurika Matković, učiteljica...

Radionica udruge Zelene Istre

Radionica udruge Zelene Istre

U petak, 6. 11. 2025., održane su radionice Udruge Zelena Istra. Učenici prvih razreda centralne škole (1. a, 1. b, 1. c) odradili su radionicu PRIPREMA, POZOR, RECIKLIRAJ SAD. Od plastičnih boca izradili su svatko svoju kornjaču. Razgovarali su o tome kako je važno...

Skip to content