Osnovna škola Marije i Line Umag

Kviz „Koliko se poznajemo“ napravljen je za sudionike projekta „Svijet različitosti nas bogati“ s ciljem da se kroz zanimljive i zabavne igre  provjeri znanje učenike o susjedima, ali i o sebi samima. Učenici su pokazali znanje iz geografije, biologije, ekologije, povijesti, jezika, glazbene, likovne i opće kulture.  Stoga je svaka škola izabrala najbolje učenike. OŠ Brezovica pri Ljubljani predstavljali su Vita Slak, Ema Pezdir i Mark Sever, a boje OŠ Marije i Line Branili su Natan Radetić, Ariana Paripović i Mateo Blaškić.

Četiri igre pod nazivom „Koliko se poznajemo“ sadržavala su pitanja na koja je trebalo odgovoriti riječima ili su bili ponuđeni odgovori pa je trebalo odabrati točne. Evo primjera:

• Srednjovjekovne freske, od kojih se jedna autora Ivana od Kastva iz 1490. nalazi u Hrastovlju, a druga autora Vincenta od Kastva u Beramu iz 1474. imaju isti motiv i prikazuju:

a)      Bogorodicu s Isusom, b) raspinjanje Isusa, c) posljednji sud, d) ples  mrtvaca

Neka pitanja su bila zajednička za obje ekipe, a neka samo za Slovence, odnosno Hrvate. Naravno bila su iste tematike. Primjer:

• Koje drvo je simbol Slavena? a) hrast, b) bukva, c)lipa, d) javor ili e) bagrem
• Koji je nacionalni cvijet Slovenije?
• Koji je nacionalni cvijet Hrvatske?

U pojedinim pitanjima trebalo je odabrati ono što pripada zemlji natjecatelja. Primjer:

• Odaberi autohtone pasmine pasa. Slovenci  slovenske, a Hrvati hrvatske: a) kraševec (kraški ovčar), b) doberman, c) posavski gonič,  d) dalmatinac, e) tornjak, f) bernardinac, g) labrador, h) međi, i) planinski gonič

Između ovih igara znanja, učenici su trebali rješavati  slikovne igre u kojima je došla do izražaja sposobnost memoriranja i timski rad.

Prva takova igra je „Sastavi sliku škole“. Svaka ekipa imala je sliku svoje škole razdijeljenu na 12 dijelova. Cilj je u što manje pokušaja sastaviti sliku. Ova igra slična je slaganju puzzli.

Igra „Pronađi logo škole“. Na slajdu se nalazi po 10 logotipa svake škole. Natjecatelji trebaju zapamtiti kako su raspoređeni logotipi jer su na sljedećem slajdu prekriveni poljima označenim brojevima. U 10 pokušaja natjecatelji trebaju otkriti ispod kojih polja se nalaze njihovi logotip.

„Što je na slici“ bila je sljedeća igra. Fotografije poznatih kulturnih znamenitosti, biljaka ili osoba prekrivena su poljima koja se nasumično otvaraju i otkrivaju dio slike. Pobjeđivala je ekipa koja prva pogodi što se nalazi na slici.

„Spoji parove“ posljednja je igra ovog kviza. U njoj su natjecatelji trebali spojiti iste grbove gradova, županija, država. Slajd je podijeljen na dva dijela i na svakom se nalaze isti grbovi različito razmješteni. Polja koja ih prekrivaju označena su slovima i brojevima. Kada natjecatelji pronađu iste grbove oni ostaju otkriveni, u suprotnom slike se opet prekrivaju.

Pobjedu u igrama bilježili smo našim planinarima koji su se penjali na planinu. Tek kada su oba bila na vrhu planine umjesto cepina u rukama su im se zavijorile zastave.

Za svaki osvojeni bod na drvetu lipe otvorio bi se po jedan list. Kako nam u ovom kvizu nije bio cilj pobjeda jedne od ekipa već da se kroz igru zabavimo i ponešto naučimo, naša lipa potpuno se rascvjetala i time smo napravili još jedno prekrasno drvo. Ovaj put to je bilo drvo znanja, a ujedno je asociralo na naše drvo prijateljstva koje smo pravili u Brezovici.

Kviz je osmislila, pitanja sastavila i prezentacije napravila Adela Granić, prof. i dipl. bibl., a na slovenski jezik prevele su ga profesorice Andreja Dobnikar i Špela Čekada Zorn. Sa knjižničarkom Granić kviz je vodila Alenka Katavič, prof.