preskoči na sadržaj

Osnovna škola Marije i Line Umag

vijesti

Besplatan font za učenike s teškoćama u čitanju

Autor: Anita Medica, 21. 4. 2021. 14:22

Poštovani, 

OmoType font koji olakšava čitanje djeci s disleksijom, teškoćama s pažnjom i u čitanju besplatan je za škole i osobnu uporabu

 

Molimo vas da obavijestite učenike i roditelje da ga mogu preuzeti putem naše web stranice: https://omotype.com/post/omotype-je-besplatan-za-skole-i-osobnu-uporabu.

 

Uz  OmoType djeca čitaju lakše, uz manje napora i grešaka

 [više]

Glas i slovo R

Autor: Anita Medica, 11. 3. 2021. 19:00

https://learningapps.org/watch?v=p15131af521

 

 [više]

Edukativno – zabavni portal

Autor: Anita Medica, 10. 2. 2021. 12:54

rasTURam.com je edukativno-zabavni portal namijenjen prvenstveno djeci i mladima s teškoćama u razvoju, ali i svima ostalima željnima zabave i učenja na jednostavan način. Portal je pokrenula udruga Sjena u sklopu svog projekta SMART

 

 

 [više]

Stopljeni čitač

Autor: Anita Medica, 26. 1. 2021. 10:02

Alat pod nazivom Stopljeni čitač. Možete ga  podijeliti  u svojim razredima. Alat je besplatan, jednostavan za korištenje a  namijenjen učenicima s poteškoćama.

https://www.onenote.com/learningtools?omkt=hr-HR

 
 [više]

Rečenice

Autor: Anita Medica, 26. 1. 2021. 09:57

Rečenice

https://learningapps.org/watch?v=p8wdt842j20

 
 [više]

Upoznaj divlje životinje

Autor: Anita Medica, 26. 1. 2021. 09:49

Upoznaj divlje životinje

https://learningapps.org/watch?v=p4zyzbw1a20

 [više]

Upoznaj životinje

Autor: Anita Medica, 26. 1. 2021. 09:39

Upoznaj  životinje
 
https://learningapps.org/watch?v=p4zyzbw1a20
 [više]

Teškoće čitanja

Autor: Anita Medica, 26. 1. 2021. 09:14

Aplikacija preko koje učenici s teškoćama (disleksijom) mogu čitati lektire koje su postavljene unutar te aplikacije.

Aplikaciju je potrebno preuzeti iz Google Store na svoj mobitel ili tablet.

Aplikacija je na sljedećoj poveznici: https://omoreader.com/

 

 [više]

Tvrtka Tobii Dynavox u programu Boardmaker je napravila materijale o tome što je koronavirus kako bi djeca dobila odgovore na brojna pitanja. Vijest ima dokument u privitku

Autor: Anita Medica, 12. 11. 2020. 10:43

 

Kroz Rječnik koronavirusa djeca se mogu upoznati s novim, učestalim riječima s kojima se sada svakodnevno susreću. 

U kratkoj knjizi Što je koronavirus vrlo jednostavnim i ohrabrujućim tonom opisano je kakav je to virus. 

U materijalima Pranje ruku Kako izbjeći zarazu koronavirusa dane su jednostavne upute kako pravilno oprati ruke i kako se zaštiti od moguće zaraze. 

I na kraju, Raspored za učenje kod kuće možete isprintati, plastificirati i na njega staviti čičak traku. Može vam poslužiti za pregled dnevnih aktivnosti, ali i kao dobar način učenja onoga što možemo raditi sada i onoga što možemo raditi poslije.

 [više]

Omoguru - Dyslexia Friendly Reader

Autor: Anita Medica, 13. 5. 2020. 12:23

Nova Omoguru ekstenzija za browsere dostupna je na Chrome Web Store-u: http://bit.ly/3aL19px
Omoguru - Dyslexia Friendly Reader sastoji se od posebno oblikovanog pisma i digitalnih alata namijenjenih osobama s teškoćama u čitanju. Iza projekta stoji tvrtka OmoLab, na čelu s Petrom Reićem, kao i naš poznati i priznati tipograf Marko Hrastovec te čitav niz stručnjaka iz raznih područja.
 [više]

Poremećaji tečnosti govora (mucanje i brzopletost)

Autor: Anita Medica, 23. 5. 2019. 19:25

Poremećaji tečnosti govora (mucanje i brzopletost)

Tečnost (fluentnost) pretpostavlja govorenje s lakoćom, bez oklijevanja, pogrešaka i ispravljanja. Proizvodnja tečnog govora je izrazito složen, multidimenzionalan proces. Netečan (nefluentan) je onaj govor u kojemu se javlja povećan broj oklijevanja, ponavljanja, zastoja, ispravljanja, poštapalica, stanki.

U poremećaje tečnosti govora ubrajamo:

  • Mucanje (eng. Stuttering)
  • Brzopletost (eng. Cluttering)
  • Mucanje s obilježjima brzopletosti
  • Brzopletost s obilježjima mucanja
  • Netečnosti se pojavljuju i u govoru male djece tijekom intenzivnog perioda ovladavanja jezikom i govorom. Takve netečnosti nisu zabrinjavajuće i u tim slučajevima govorimo o normalnim netečnostima. Međutim, kada netečnosti postanu učestalije i značajno narušavaju komunikaciju, tada govorimo o poremećajima tečnosti govora, koji su jedno od primarnih područja logopedske djelatnosti. Diferencijalna dijagnostika mucanja i sindroma brzopletosti može biti teška zbog toga što ta dva poremećaja imaju slične karakteristike i često započinju zajedno.
Mucanje

Mucanje je sindrom brojnih manifestacija na govornom, jezičnom, psihološkom, fiziološkom, tjelesnom i socijalnom području. Sama definicija ukazuje na složenost samog poremećaja.

Govor u osoba koje mucaju karakteriziran je čestim ponavljanjima dijelova riječi (glasova i slogova) i kratkih, jednosložnih riječi, produžavanjima glasova, zvučnim ili bezvučnim pauzama/blokadama i govor obilježen sveopćom napetosti ili naporom pri izgovaranju.

Osim primarnih, govornih karakteristika, mucanje je često obilježeno takozvanim sekundarnim karakteristikama. To su ponašanja koja prate mucanje ili proizvedena u nastojanju da se mucanje izbjegne, a također narušavaju cjelokupnu tečnost govora.

Uključuju:

  • Ometajuće zvukove (npr. nakašljavanje, umetanje čestih poštapalica i drugih glasova)
  • Facijalne grimase (npr. pojačano treptanje, stezanje čeljusti)
  • Pokrete glave (npr. klimanje glavom)
  • Pokrete ekstremiteta (npr. tapkanje s nogama, pucketanje članaka prstiju)
  • Izbjegavanje određenih glasova ili riječi (primjerice zamjene riječi, umetanje nepotrebnih riječi, okolišanje)
  • Povećanu fiziološku aktivnost (npr. povećan krvni tlak, crvenilo kože, pokreti zjenica, aktivnost moždanih valova)
  • Razna afektivna obilježja (npr. izbjegavanje govora, smanjeno govorenje, izbjegavanje raznih socijalnih situacija zbog straha od mucanja, i slično).

Tradicionalno se smatra da je učestalost mucanja 5%, dok novija istraživanja sugeriraju da se radi o 8%. Prosječni omjer muškaraca i žena koji mucaju 3:1.

Kliničari se uglavnom slažu da razlikovanje normalne netečnosti i težih oblika mucanja ne predstavlja problem. Broj jedinica ponavljanja smatra se najvažnijom informacijom koja može olakšati razlikovanje početnog mucanja i normalne netečnosti. Ponavljanja koja sadrže 3 ili više jedinica ponavljanja (npr. ba-ba-ba-balon) karakteristična su za mucanje, dok su iznimno rijetka kod normalno tečne djece.

Brzopletost

Brzopletost je poremećaj tečnosti čiji su segmenti konverzacije u govornikovom materinskom jeziku zamijećeni kao jako brzi, neregularni ili oboje.

Sindrom brzopletosti obilježen je smanjenom razumljivosti govora zbog:

  • Povećane, iregularne i/ili neprikladnom govorne brzine
  • Prenaglašene koartikulacije kojom dolazi do pretjeranog skraćivanja i brisanjem slogova
  • Abnormalnih pauza, naglasaka ili govornog ritma koji narušavaju prozodiju
  • Prečestih i pretjeranih normalnih netečnosti (npr. umetanja poštapalica, „um“).
Kako roditelji mogu pomoći djetetu koje muca

Mucanje je govorni poremećaj u kojem je tijek govora isprekidan ponavljanjem slogova, glasova, produžavanjem glasova, umetanjem poštapalica, zastojima, ispravljanjima. Takav govor može biti praćen crvenilom lica, podrhtavanjem brade, treptanjem očima, isprekidanim disanje i dr.
Mucanje se najčešće javlja kod djece između 2. i 6. godine, u vrijeme intenzivnog razvoja govora.
Tijek razvoja mucanja se ne može predvidjeti. Ishod mucanja pa i normalnih dječjih netečnosti kao što su zastoji u govoru, ponavljanja, oklijevanja ovisi između ostalog i o stavu okoline prema djetetu koje muca. Ako je okolina ta koja dijete ispravlja i osvještava njegov način govora, veće su šanse da se mucanje fiksira u poremećaj. Primjereno postupanje roditelja i ostalih članova obitelji prema djetetu može ublažiti simptome mucanja.
Svaka je obitelj specifična i sljedeće preporuke nisu univerzalne. Roditelji bi trebali procijeniti što vrijedi za njihove uvijete i način življenja, što vrijedi za njih i njihovo dijete. Isto tako nije dobro stvarati djetetu velike promjene nego odabrati jednu ili dvije preporuke te ih postupno uvoditi u svakodnevni život. Koliko god je važno uvesti promjene u djetetovom okruženju i primjereno postupati prema djetetu isto tako je važno jačati djetetovu sigurnost, samopouzdanje, jezične i motoričke vještine, iznalaziti strategije nošenja sa prisutnim problemom.


Korisni su sljedeći postupci:

  •  Osigurajte opušteno obiteljsko okružje koje daje dovoljno prilika i vremena za govorenje, osigurajte vrijeme kada ćete vi i dijete moći govoriti bez ometajućih faktora. 
  • Pokušajte se osloboditi kritiziranja ili negativnih reakcija na dječje netečnosti. Trudite se ne pokazivati zabrinutost, zbunjenost, ljutnu, strah. 
  • Nije dobro ako tražite pravilno ponavljanje riječi kada dijete zamuca. 
  • Ohrabriti dijete u verbalnom obraćanju ljudima. 
  • Slušajte pažljivo što dijete govori a ne kako govori, ako skrećete pozornost na sadržaj, šaljete djetetu poruku da ga slušate, da vam je važno to što govori. 
  • Ako sami govorite nešto sporije i opuštenije smanjujete pritisak na dijete, ono će govoriti tempom primjerenijim za njega. 
  • Čekajte da dijete kaže započetu riječ, ne pokušavajte dopunjavati dječje misli. 
  • Ako je dijete zabrinuto oko svog govora i ako pita zašto tako govori, nemojte izbjegavati razgovor o tome. Razgovarajte otvoreno i objasnite da i drugi ljudi i djeca imaju teškoća kao nošenje naočala, slabiji sluh, teško hodanje ali da to ne umanjuje njegovu vrijednost i vašu ljubav prema djetetu. Učenje govora možete usporediti s učenjem vožnje bicikla, plivanja ili bilo koje druge vještine. 
  • Ne preporuča se prekidati dijete dok govori. Čak i djeca koja ne mucaju imaju ozbiljnih teškoća s tečnošću kada pokušavaju nastaviti govoriti. 
  • Dobro je smanjiti zapitkivanja. Odrasli govore složenim jezikom, postavljaju otvorena pitanja koja zahtijevaju komplicirane odgovore. Bolje je komentiranje svojih postupaka ili nekih događanja koja mogu asocirati dijete na ono što želite čuti od njega. Spontano pričanje i spontano informiranje je puno efikasnije od bujice pitanja. 
  • Ako dijete ima loš dan i muca jače, ponudite mu negovorne aktivnosti kao što su slikanje, crtanje, modeliranje ili bavljenje nekim sportom. 
  • Budite dosljedni u disciplini, dogovorite pravila ponašanja i poštujte ih. 
  • Roditelji su jako ponosni na dijete kada ono nauči pjesmicu ili zna ispričati priču. Međutim, traženje od djeteta da to čini pred drugima može pojačati intenzitet mucanja.
  • Nije dobro tražiti od djeteta da govori dok plače ili dok je ljutito. 
  • Hvalite dijete kad god to zaslužuje, potičite njegovu sigurnost u sebe i samopouzdanje. 
  • Ne šaljite poruke «nije dobro»-nego «ti to možeš». 
  • Osjećaji sigurnosti, povjerenja, ljubavi i topline su izuzetno važni za svako dijete, osobito a djecu s razvojnim teškoćama kao što je mucanje. 
Literatura

Sardelić, S., Brestovci, B., Heđever, M. (2001). Karakteristične razlike između mucanja i drugih poremećaja fluentnosti. Govor: časopis za fonetiku, 18 (1), 45-60.

 

 

 [više]

Čitanje i pisanje

Autor: Anita Medica, 23. 2. 2018. 19:22

Čitanje i pisanje                                                                   

 Prema modelu Ute Frith usvajanje čitanja odvija se u tri faze, a to su:

 

1.Logografska faza- faza koja se javlja prije polaska u školu. Karakterizira je prepoznavanje riječi kao slika odnosno prepoznavanje riječi prema njenim vizualnim obilježjima. Tako će dijete primjerice prepoznati i zapamtiti natpise za Konzum/Ledo sladoled/ Rtl kockicu i slično prema   njihovim simbolima.

2.Alfabetska faza- faza koja se javlja pred polazak u školu. Karakterizira je razumijevanje veze između slova (pisanih simbola) i glasova (govorne reprezentacije) i razvijanje dekodiranja (pretvaranje pisanog simbola u glas).

3. Ortografska faza- faza tečnog čitanja. Čitajući, dijete počinje upamćivati pisane predodžbe čestih riječi  te se više ne mora oslanjati na fonološki put- dekodiranje tijekom čitanja.

 

Pisanje definiramo kao najsloženiju vještinu koja zahtjeva integraciju pažnje, pamćenja, motoričkih vještina te poznavanje jezika na kojem se piše, njegove gramatike, pravopisa i same ortografije (slova).

Disleksija i disgrafija

 

Disleksija je specifična teškoća čitanja koju karakterizira smanjena razina čitanja (točnost, brzina i razumijevanje) obzirom na kronološku dob djeteta, inteligenciju i obrazovanje. Javlja se kod osoba diljem svijeta, bez obzira na kulturu i dob, a zahvaća oko 10% populacije. Kod osoba s poremećajem čitanja glasno čitanje karakterizirano je iskrivljavanjem,
zamjenama ili ispuštanjem slova. I glasno čitanje i čitanje u sebi karakterizirani su sporošću i pogreškama u razumijevanju.

Disgrafija je specifična teškoća pisanja koju karakterizira znatno slabija razina pisanja obzirom na kronološku dob djeteta, inteligenciju i obrazovanje. Očituje se u trajnim i mnogobrojnim gramatičkim pogreškama ili pogreškama s interpunkcijama, slabom organizacijom poglavlja, višestrukim pravopisnim pogreškama te ponekad i izrazito lošim
rukopisom.

 

Preduvjeti za usvajanje čitanja i pisanja

 

Neke od vještina koje je potrebno razviti u vrtićkoj dobi su:

  • interes djeteta za tisak,
  • svijest da se čita s lijeva na desno,
  • svijest da se čita od gore prema dolje,
  • prepoznavanje pojma riječi (npr. pokazivanje zadnje riječi na stranici),
  • pretvaranje djeteta da čita i piše.

 

Pred polazak u školu očekuje se da dijete ima razvijene sljedeće predvještine čitanja i pisanja:

  • slogovna analiza i sinteza,
  • prepoznavanje i produkcija rime,
  • izdvajanje prvog glasa,
  • glasovna analiza i sinteza,
  • prepoznavanje i imenovanje slova.

Upravo su se teškoće u potonjem pokazale kao najprediktivnije za razvoj teškoća čitanja i pisanja. Poteškoće u usvajanju u bilo kojoj od ovih vještina mogu (ali i ne moraju!) biti pokazatelj razvoja specifičnih teškoća čitanja i pisanja.

Karakteristične poteškoća kod djece s disleksijom i disgrafijom

 

Bitna i karakteristična obilježja disleksije u školskoj dobi su:

  • teškoće povezivanja grafema s fonemom (glas – slovo),
  • strukturalne pogreške, premještanje redoslijeda ili umetanja slova ili slogova u riječima (iz-zi, do-od, po-op, mi-im, Ivo-ovi, vino-novi, vrata-trava…),
  • zamjenjivanje sličnih slova (d-b, b-p, m-n, n-u, a-e, beba-deda, bili-pili, brati-prati, grije-krije) i slogova (na-an, on-no, je-ej, mi-im, do-od),
  • izostavljanje slova i slogova (prozor-pozor, davnina-davni…) i dodavanje slova i slogova (oblak-obalak, noj-nojovi…),
  •  pogađanje pri čitanju (potpuno nepravilno pročitane riječi u kojima su dva ili više slova zamijenjena drugima, npr. mračni-mačka, dobar-obad),
  • teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (val-lav, 23-32…)
  • teškoće u slijedu pravca čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),
  • vraćanje na već pročitani red, preskakanje redova, tj. izostavljanje jednog ili više redova,zrcalno pisanje

 

Rano prepoznavanje teškoća čitanja i pisanja od iznimne je važnosti te je potrebno potražiti stručnu pomoć kako bi se procijenila razina djetetovog čitanja i pisanja .

Stoga, ukoliko sumnjate da Vaše dijete ili učenik ima teškoće u usvajanju čitanja i pisanja, potražite pomoć logopeda.

Literatura:

www.hud.hr

 

 [više]

Stručno predavanje Vijest ima dokument u privitku

Autor: Anita Medica, 2. 11. 2017. 10:45

Stručno predavanje prof. dr. sc. Jasmine Frey Škrinjar

 [više]

Rastavljanje riječi

Autor: Anita Medica, 26. 7. 2017. 09:33

Fonološka svijest se odnosi na prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima od riječi, a očituje se kroz prepoznavanje rime, izdvajanje slogova, početka i završetka riječi te svih glasova u riječi. Rastavljanje riječi na slogove razvija se postupno. Međutim, ako slogove pratimo pljeskanjem ruku, dijete će ih vrlo brzo osvijestiti (npr. ma-ma, pljesak-pljesak, dva pljeska / ili sto-li-ca – tri pljeska i sl.)

Zadatak u ovoj vježbi je da s djetetom imenujemo/izgovaramo riječ/sličicu, a dijete treba tu riječ rastaviti pljeskanjem po slogovima. Pljeskati je potrebno toliko puta koliko je slogova u zadanoj riječi. Možemo i grafički pridružiti sličicu broju pljeskova.

Slogovnu raščlambu prvo vježbajte s dvosložnim riječima (RIBA, MEDO, KUĆA…..)  prema višesložnim (JABUKA, LIVADA…).

 [više]

Poremećaji izgovora

Autor: Anita Medica, 18. 10. 2016. 09:10

     Izgovorne norme

 [više]

 



E-spomenice

Priloženi dokumenti:
E- SPOMENICA 2019-2020.pdf

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
 

Popis udžbenika 2021./2022.
Dodatni materijali
Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Potvrde za učenike

Na poveznici

 https://potvrde.skole.hr/login

učenici i roditelji mogu preuzeti i ispisati

e-potvrdu o statusu redovitog učenika/ice škole.

Potvrde koje su izdane putem portala zamjenjuju u

potpunosti potvrdu iz škole u svim pravnim poslovima.

Akti i dokumenti
Obavijest RADNO VRIJEME sa strankama

 

 

Obavijest o radnom vremenu sa strankama nalazi se u prilogu

GDPR
Katalog

Novo u knjižnici

Školski kalendar

Školski kalendar za školsku godinu 2021./2022.

Priloženi dokumenti:
Kalendar za sk. god. 2021.-2022..jpg

Raspored informacija

Dani otvorenih vrata

Natječaji

 

 

 

 

Trenutno nema raspisanih natječaja

Brojač posjeta
Ispis statistike od 19. 2. 2011.

Ukupno: 2714912
Ovaj mjesec: 2544
Ovaj tjedan: 1435
Danas: 43
Brojač posjeta
Ispis statistike od 19. 2. 2011.

Ukupno: 2714912
Vrijeme u Umagu
CMS za škole logo
Osnovna škola Marije i Line Umag / Školska 14, HR-52470 Umag / os-marijeiline-umag.skole.hr / ured@os-marijeiline-umag.skole.hr
preskoči na navigaciju