preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Školsko zvono

Prvo zvono - 7:40

1. sat - 7:45 - 8:30 

(odmor 5 min.)

2. sat - 8:35 - 9:20 

(odmor 15 min.)

3. sat - 9:35 - 10:20 

(odmor 15 min.)

4. sat - 10:35 - 11:20 

(odmor 5 min.)

5. sat - 11:25 - 12:10 

(odmor 5 min.)

6. sat - 12:15 - 13:00 

(odmor 5 min.)

7. sat - 13:05 - 13:50

 

eduHr

Upisi.hr

Webmail

Jezični portal

Pravopis

eLektire

skole.hr

eMatica

vijesti

ako vam nešto nije jasno , slobodno pitajte lidija.lesic1@skole.hr ili ostavite komentar u raspravi .

  :: opširnije :: 


objavio: LIDIJA LEŠIĆ  datum: 19. 3. 2017. 10:03
 


Hrvatski jezik

Snimka predstave: "Kako (pre)odgojiti roditlje

 

 

Sat medijske kulture: tisak, vrste tiska, strip

 

Nastavnica: Marija Samaržija

Strip napravio: Mihael Martinović, V.e

 

KNJIŽEVNOST

STILSKE FIGURE

FIGURE DIKCIJE

ANAFORA 

- ponavljanje riječi ili dijela rečenice na početku stiha

I ono u riječi mnogo dublje od riječi
i ono dublje s Hrvatskom me veže.
              Drago Ivanišević, Hrvatska

EPIFORA

- ponavljanje riječi na kraju stihova

Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer
I vi isti rodiste se tudijer.
          Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

 

SIMPLOKA
- anafora + epifora, tj. ponavljanje na početku i kraju stihova 

Otkud zlato, koji ruha neima?
 Otkud zlato, koji kruha neima?” 
          Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

ANADIPLOZA
- ponavljanje riječi s kraja stiha na početku idućeg 

Dok je doba, djeco, kajite se;
Kajite se,dok nije pozvana...
         I. Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

ASONANCA 

- ponavljanje istih samoglasnika (radi postizanja zvukovnog ugođaja) 

Ona je opet, kao prvo
Obično, malo, jadno drvo.
         Dobriša Cesarić, Voćka poslije kiše

ALITERACIJA 

- ponavljanje istih suglasnika ili suglasničkih skupina 

Zuji, zvrči, zvoni, zvuči                                                                                            
(P. Preradović, Jezik roda moga)     

 

ONOMATOPEJA

- glasovima se oponašaju određeni zvukovi iz prirode 

 I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče”                                                                                  (V. Nazor,Cvrčak) 

 

FIGURE MISLI

POREDBA ( USPOREDBA, KOMPARACIJA ) 
- uspoređivanje pojmova na temelju nekih zajedničkih osobina 

...oblaci ko jata ptica kruže
           
                             Gustav Krklec, Srebrna cesta

ANTITEZA ( SUPROTNOST, KONTRAST) 

- poredba zasnovana na suprotnosti 

Ako si noć, ja ću biti zora
I blijesak svjetlosti u rosi...
   Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš

SLAVENSKA ANTITEZA 

- sastoji se od pitanja i negacije tog pitanja i odgovora 

Što se bijeli u gori zelenoj?
Al su snijezi, al su labudovi?
Da su snijezi, već bi okopnili,
Labudovi već bi poletjeli.
Nisu snijezi, nit su labudovi,
Nego šator Hasanage.
     Balada Hasanaginica

HIPERBOLA 

- preuveličavanje radi naglašavanja određenog emocionalnog stava 

...zemlja tutnji pod njihovim nogama...
                Dinko Šimunović, Alkar

Rekao sam ti tisuću puta.

Čekam te cijelu vječnost.                                                                                     
Manji sa od makovog zrna. 

LITOTA 

- suprotna hiperboli, ona umanjuje, ublažava 

I mi nešto o tome nešto znamo. ( Izvrsno smo s tim upoznati.)                                     

Otišli ste malo predaleko.  (Teško ste pogriješili.) 

GRADACIJA 

-  nastaje takvim izborom riječi, slika i misli kojim se izaziva postupno pojačavanje ili slabljenje od početne predodžbe

Dođoh, vidjeh, pobijedih. (J. Cezar)   

IRONIJA 

-izražavanje putem suprotnosti; misli se obrnuto od onog što se kaže 

Mudra glava, šteta što je samo dvije noge nose.
Ti si mi krasan prijatelj.                                                                                
                               

PARADOKS 

- izricanje naizgled proturječnih misli ili riječi, ili suprotnih općem mišljenju, vjerovanju 

             Znam da ništa ne znam. (Sokrat)    
               Život je smrt, a smrt je život.                                                                  

 

OKSIMORON 

-spajanjem proturječnih pojmova stvara se novi pojam 

skromna raskoš, mudra ludost, rječita tišina, bezbojno šarenilo, zimsko ljetovanje          

Prazna je torba teža od pune.

 

 

FIGURE KONSTRUKCIJE

       

- nastaju osobitim rasporedom riječi u rečenici pa se nazivaju i sintaktičke figure 

INVERZIJA 
-obrtanje reda riječi u rečenici 

Niz zapadno nebo / i iz rasprsnutih šipaka u vrtu / krv se cijedi 

RETORIČKO PITANJE 

- uporaba upitnih rečenica bez namjere da stvarno označe pitanje; pitanje koje ne traži odgovor

Tko me ponizio k rijeci,  mene, koja sam voda?

 ELIPSA 
- izostavljanje pojedinih dijelova iz rečenične cjeline, bez gubljenja smisla 

Lijepe kolo vode, ružne kuću grade.   

ASINDETON 

- nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja 

Pr.: topovi, bombe…torpeda… 


POLISINDETON 

- nizanje veznika bez gramatičke potrebe 

Ni brda nisu,
ni doline, ni rijeke, ni more
ni oblaci nisu...
       Drago Ivanišević, Hrvatska

 

FIGURE RIJEČI (TROPI)

METAFORA 

- skraćena poredba, riječ u prenesenom značenju na osnovi neke sličnosti 

 Iz raspuknutih šipaka u vrtu
krv se cijedi...
          A. B. Šimić, Gorenje

METONIMIJA 

- podvrsta metafore, značenje se prenosi prema određenim stvarnim odnosima 

Pr.: Čitam Kafku. umjesto Čitam knjigu F. Kafke
       
- opila ga krčma, izgladnjela ih je suša   

PERSONIFIKACIJA 

- davanje ljudskih osobina stvarima, prirodnim pojavama, životinjama i biljkama 

 Livade su me voljele''
         
J. Pupačić, Tri moja brata

SINEGDOHA 

- podvrsta metonimije, dio se uzima za cjelinu, jednina za množinu 

Pr.: u svakodnevnom govoru: „ Nemam ni kune,
      
 Neću maknuti ni malim prstom, 
       Zaprositi ruku nečije kćeri”.   

EUFEMIZAM 

- ublažavanje, zamjenjivanje nekih riječi blažim izrazima 

  Pr.: umrijeti = izdahnuti, otići, preseliti se u vječnost
        biti pijan = biti veseo 

EPITET 

-pridjev uz imenicu koju pobliže objašnjava i daje življu i potpuniju sliku

Pr.: Dršću troma stabla izgubljene snage.
- banalni epiteti (uobičajeni): dobar čovjek, visoka kuća, snažna životinja
- stalni epiteti: crna zemlja, vjerna ljuba

ALEGORIJA 

- produžena metafora, preneseno značenje u cijeloj slici
- česta u basni i satiri 

Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.   

SIMBOL 
-Zamjenjivanje neke riječi pojave ili pojma alegorijskom oznakom

albatros –simbol za neshvaćenog genija  
maslinova grančica - mir
vaga - pravda                                                             

Vesna Janjiš, prof. 

                                    

 HRVATSKI JEZIK

 

ZAREZ

Osnovna načela: 
-  načelo nizanja ( nabrajanja ) 
-  načelo naknadnog dodavanja ( umetanja ) 
-  načelo suprotnosti 
-  načelo isticanja (nizanja) 
-  načelo obratnog slijeda ( inverzije ) 

NIZANJE  
 Ivana piše o Marku, o školi, o zaljubljivanju, o odrastanju.      – istovrsni dijelovi   
 Riješio je test, napisao rješenje na komadić papira.               – nizanje rečenica   

Ako se ime mjesta i nadnevak pišu nezavisno, to je nizanje i piše se zarez.    
Umag, 22. travnja 2005.    ali:     U Umagu 22. travnja 2005.   

Ako se zbog abecednog reda prezime stavlja ispred imena, onda se iza prezimena piše zarez: Krleža, Miroslav.  
 
Ne piše se zarez između surečenica povezanih sastavnim ili rastavnim veznikom.     Dječaci sjede pod lipom i gledaju utakmicu.      Ili jesmo ili nismo. 

NAKNADNO DODAVANJE   
 - naknadno dodane riječi (umetnute, dometnute)
   
Nitko to ne zna, zaista.   Zaista, nitko to ne zna.  Nitko to, zaista, ne zna. 
Nada me, na moju veliku radost, nije prevarila. 
Po svemu sudeći, oni su bolji športaši.                                          
ali:
 Ona je zaista vrsna športašica.  (zaista pojačava značenje pridjeva vrsna = vrlo, veoma, jako   
Tako sigurno govori Marko. =  S takvom sigurnosti govori Marko. 
Tako, sigurno, govori Marko.  =  Tako, po svoj prilici, govori Marko

  - apozicijski skup kad se nalazi iza imenice   
 Istru, najveći hrvatski poluotok, ljeti posjeti mnogo turista.  

 -vokativ i uzvici, uključeni u rečenicu kao samostalni dijelovi, imaju značenjesamostalne rečenice i uvijek se odvajaju zarezom   
Pigi, zaljubila sam se. Zaljubila sam se, Pigi. Stvarno sam se, Pigi, zaljubila. Oh, tako sam sretna! Sretna si, ha? 

-zarez se stavlja u zaključnim rečenicama ( dakle, zato, stoga ) Svi smo se smjestili, dakle možemo krenuti.   

-umetnute se rečenice uvijek odvajaju zarezom Reci, molim te, to mi je životno pitanje. On je odmah, čim je završila nastava, pošao za mnom.   

Čovjek, koji ne živi na Mjesecu, neće se tamo snaći. (= čovjek još ne živi na Mjesecu) 
Čovjek koji ne živi na Mjesecu, neće se tamo snaći. (= ljudi tamo žive, neće se snaći samo onaj koji tamo ne živi) 

Moja sestra koja živi u Zagrebu, ima troje djece. ( = imam samo jednu sestru i ona živi u Zagrebu ) 
Moja sestra, koja živi u Zagrebu, ima troje djece. ( =jedna od mojih sestara )   

Kosci koji su bili umorni, otišli su u hlad. ( = samo neki, ne svi ) 
Kosci, koji su bili umorni, otišli su u hlad. ( = svi su kosci otišli u hlad ) 


POMOĆ = MOGU SE UPOTRIJEBITI POKAZNE ZAMJENICE:   
Onaj čovjek koji ne živi na Mjesecu … 
Ona moja sestra koja živi u Zagrebu … 
Oni kosci koji su bili umorni … 

Naknadno dodana ili istaknuta nezavisna i zavisna surečenica odjeljuje se zarezom. 

Ali i ja imam svoje adute, i razvučem usta u najzanosniji smijeh. Imam četrnaest godina, ako vam je to uopće važno.   

- skup sa glagolskim prilogom u INVERZIJI 

Čekajući kraj sata, razmišljala sam o njemu. Završivši pisanje zadaće, odlazio je na igralište.   

-zavisna surečenica u INVERZIJI 

Dok sam čekala kraj sata, razmišljala sam o njemu.   

-dijelovi koji počinju kraticom ili su naknadno dodani ( to jest, i to, odnosno) 

Sve je bilo odneseno, tj. ukradeno.   

SUPROTNOST   
-u suprotnim rečenicama ( a, ali, već, nego, no ) 
Ti se smiješ, a ona plače. 
-u isključnim rečenicama ( samo, samo što, jedino, jedino što, tek ) 
Svi se smiju, samo ona plače.  

NE PIŠE SE ZAREZ: 
 ispred nego uz komparativ ili kakav komparativni izraz: 
Bila je veselija nego inače. 
- ispred nego, već kad dolaze u vezi ne samo: 
Dobio je ne samo pohvalu već i vrijednu nagradu. 
-u niječnoj vezi sa suprotnim veznikom kad ima jesno značenje (samo ili sami ): Nisam izvršio ništa drugo već svoju dužnost.   

ISTICANJE   
To me jako, jako boli. 
Baš sam se mučila s petim zadatkom, i na kraju mi je rezultat isti kao tvoj. 
Bila je ljepotica, i to bez premca.   

Isticanje se postiže i sastavnim i rastavnim veznicima, napose ako se više putaponavljaju:                
   I gol i bos, i još mu je zima.                 
   Niti ga je strah, niti ga je sram.               
   Jesi li papiga ili si djetao, ili tko si? 

  Vesna Janjiš, prof. 

 

 Provjerite svoje znanje hrvatskog jezika


I. Prepoznaj točno napisanu rečenicu.   

1. a) Obzirom da se promijenio, učitelj ga je pohvalio.     

    b) Nedaleko od Zagreba nalazi se škola jahanja.     

    c) Budući je on bio takav, nije mogao očekivati potporu.   

2. a) Osuđen je na visoku kaznu radi zloporabe položaja.     

    b) Ne volim se voziti autom noću pošto slabo vidi     

    c) Liječniku sam otišla zbog zubobolje.   

3. a) Kako će li se samo djeca obradovati!    

    b) Prošle godine smo  bili  u Poreču. 

    c) Potrči li im u susret, razveselit će se svi oni koji ga vole. 

    d) Kako li će mu  se samo ljudi razveseliti!   

4.  a) Crvenjela je pisanice na Veliku subotu.     

     b) Pjevati ću u splitskoj operi.      

     c) Kaže da mi ne će poslati naputak.      
 
     d) Putujem s avionom za Dubrovnik   

5.  a) Dvanaest djece treniraju rukomet.      

     b) U Zadar je otputovalo troje muškaraca.      

     c) Ugledao je tri učenika. 

     d) Dobio je milion kuna.    

6. a) Biti ćemo točni.       

    b) Došla bi da mogu.        

    c) Imat ćemo vremena i sutra.  

 II. Ispravi pogrešnu rečenicu.     
Ako ćeš doći, vidjet ćeš
   

III. U sljedećim su  rečenicama pogrješke. Pronađi ih.   

1. a) Nismo se mogli dogovoriti sa razrednicom u vezi maturalca.    

    b) Idi gdjegod želiš!      

    c) Mi bi rađe otišli kod Marka.    

2.      a) Kaput mi je dug i široki.      

        b) Pod nogom od stola našla sam iglu od bake.            

        c) Igraš li se češće sa bratom ili sa sestrom?                       

        d) Svi negdje idu, samo ja ostajem ovdje.     

3. a) Govorite kratko, vrijeme ističe.                   

    b) Rađe pijem kavu nego čaj.                      

   c)  Da si štedila,  imala bi.   

4.  a) Moja kćer danas nije otišla u školu.      

     b) Sastanak su odložili za drugi dan.      

     c) Sačekaj me pred školom.   

 Rješenja

I. Prepoznaj točno napisanu rečenicu.   
1. a) Obzirom da se promijenio, učitelj ga je pohvalio. 
   S obzirom na to da se promijenio, učitelj ga je pohvalio.       

   b) Nedaleko od Zagreba nalazi se škola jahanja.       

  c) Budući je on bio takav, nije mogao očekivati potporu. 
      Budući da je on bio takav, nije mogao očekivati potporu.   

2. a) Osuđen je na visoku kaznu radi zloporabe položaja. 
       Osuđen je na visoku kaznu zbog zloporabe položaja.            
   
   b) Ne volim se voziti autom noću pošto se slabo vidi.        
       Ne volim se voziti autom noću jer (zato što)  se slabo vidi.
       
   
   c) Liječniku sam otišla zbog zubobolje.   

3. a) Kako će li se samo djeca obradovati! 
Kako li će  se samo djeca obradovati!             

b)Prošle godine smo  bili  u Poreču. 
Prošle smo godine  bili  u Poreču. 

c) Potrči li im u susret, razveselit će se svi oni koji ga vole. 

d) Kako li će mu  se samo ljudi razveseliti! 

4.  a) Crvenjela je pisanice na Veliku subotu.  Crvenila je…      

b) Pjevati ću u splitskoj operi.      Pjevat ću …   

c) Kaže da mi ne će poslati naputak.
     

 d) Putujem s avionom za Dubrovnik.        Putujem avionom u Dubrovnik           

5.  a) Dvanaest djece treniraju rukomet. Dvanaestero djece trenira…      

b) U Zadar je otputovalo troje muškaraca.  …su otputovala trojica muškaraca.      
c) Ugledao je tri učenika. 

b)      Dobio je milion kuna.  …milijun    

6. a) Biti ćemo točni.            Bit ćemo…       

 b) Došla bi da mogu.        Došla bih…       

c) Imat ćemo vremena i sutra.   

II. Ispravi pogrešnu rečenicu.     
Ako ćeš doći, vidjet ćeš.
 Ako dođeš, vidjet ćeš.   

III. U sljedećim su  rečenicama pogrješke. Pronađi ih.   


1. a) Nismo se mogli dogovoriti sa razrednicom u vezi maturalca.     
  Nismo se mogli dogovoriti s razrednicom u vezi s maturalcem.
     

b) Idi gdjegod želiš!  Idi kamo god želiš!       

 c) Mi bi rađe otišli kod Marka.  Mi bismo radije otišli (k) Marku.   

 
2.      a) Kaput mi je dug i široki. … širok.     

 b) Pod nogom od stola našla sam iglu od bake. …bakinu iglu.            

c) Igraš li se češće sa bratom ili sa sestrom?       … s bratom …                 

d)    Svi negdje idu, samo ja ostajem ovdje.   Svi nekamo…   


3. a) Govorite kratko, vrijeme ističe.    …istječe             

b) Rađe pijem kavu nego čaj.          Radije…        
 
c)      Da si štedila,  imala bi.   … si štedjela…   


4.  a) Moja kćer danas nije otišla u školu. … kći …     

 b) Sastanak su odložili za drugi dan.    …odgodili …     

c) Sačekaj me pred školom.                  Čekaj …

 

   Vesna Janjiš, prof.

 

PRILOZI


Prepoznaj rečenice s pogrešno upotrijebljenim prilogom.

    Gdje ideš?    Gdje je mama?    Gdje obično šetaš?  

Gdje označava mjesto gdje se što nalazi. 
Kuda označava put kretanja (pravac). 
Kamo označava cilj, smjer kretanja (u koje mjesto).

Kamo ideš?  Kuda obično šetaš?


Tu kod mene uvijek je lijepo. Majka je ondje kod tebe. Riješit ću ovo ovako kao i ona.

govorna osoba - ovdje, ovako
sugovorna osoba - tu, tamo, tako
negovorna osoba - ondje, onako
Ovdje
 kod mene uvijek je lijepo. Majka je tu kod tebe. Riješit ću ovo onako kao  ona.


Istrčao je vani. Izlaze li van? Igra se vani. Vani je lijepo vrijeme.

Kamo?   - van          Istrčao je van.
Gdje?     - vani        Sjedi vani.

 

PRIJEDLOZI


Prepoznaj rečenice u kojima je pogrešno upotrijebljen prijedlog.

a) Kuća je od moje mame. b) Kuća je mamina. c) Sinoć sam susreo brata od Marice.     d) Sinoć sam susreo Maričina brata. e) Ivičin otac uvijek mi je pomagao. f) Otac od Ivice uvijek mi je pomagao.  

Posvojni genitiv  ne treba upotrebljavati s prijedlogom od kad se radi o živim bićima.
Kuća je moje mame ili Kuća je mamina. Prednost se daje posvojnom pridjevu.
Prijedlog od dolazi uz genitiv koji znači građu. Kuća je od kamena.

Vesna Janjiš, prof. 

 

OBJAŠNJENJA – SLOVNIČKE POGREŠKE

PRIJEDLOG S(A)

Prijedlog s(a) mora se upotrijebiti u izricanju DRUŠTVA, VREMENA I NAČINA.

Razgovaram s prijateljicom. Igra se s djecom. (društvo)

Sa završetkom jeseni, s dolaskom zime, sa svakim danom sretnija sam. (vrijeme)

Slušam s velikom pozornošću, radim s ljubavlju, očekujem ga s nestrpljenjem.(način)

Upotrebljava se još uz glagole: nastaviti, početi, završiti, svršiti

Počeli (nastavili, završili, svršili) smo  s radom.      – s + imenica u I

-         bilo bi pogrešno Počeli (…) smo radom. Počeli smo nastavom.

-         nabolje bi bilo kad bismo rekli Počeli (…) smo rad. Počeli smo nastavu. – bez prijedloga, imenica u A

U izricanju SREDSTVA (ORUĐA) izostavlja se.

Putovali smo autobusom. Udarali smo rukom. Jeli smo žlicom.

            (ČIME, a ne S ČIME)

Komuniciramo telefonom, telefaksom

IZNIMKA je kada prijedlog s(a) stoji uz nepromjenjivu riječ.

Zaradio je to s deset svojih prstiju.

                  

Bavio se sa slikarstvom, zanima se sa grafikom. – bez prijedloga, slikarstvom i grafikom su objekti neizravni.

Oporavit će se s vremenom. – s prijedlogom jer je s vremenom POV

Dulji oblik - SA -  upotrebljava kad se:

- nađe ispred riječi koje počinju na S, Z,  Š, Ž, suglasničkim skupom PS, PŠ, KS;

- ispred jednog glasa – Latinica počinje sa a. Ta se riječ piše sa č.

- ispred

- sa mnom

 

PRIJEDLOG K(A)

 

Prijedlog k(a) ide uz glagole kretanja: ići, doći, poći, voziti se, letjeti.

Sestra ide k bratu.

Često se može izostaviti. Idem kući.    -  pogrešno je ka kući.   

Uz glagole kretanja ne upotrebljava se prijedlog kod, tj. prijedlog k(a) ne smijemo zamijeniti prijedlogom kod.

Sestra ide k bratu, a kad dođe k njemu, onda je kod njega.

     - pogrešno bi bilo Sestra ide kod brata , a kad dođe kod njega, onda je kod njega.

Dulji oblik – K(A) – ispred riječi koje počinju glasovima K, G, H

 

 

PRIJEDLOG  BEZ

Otišao je sam, bez ijednog prijatelja. izuzimanje - pravilno

 Napustila ga je bez ijedne riječi.    – način  - pravilno

 

Vratili su se bez ničega. – ičega.

Progovorio je bez da ga je itko pitao. – bez pitanja ili premda neupitan ili a da ga nitko nije pitao.

Neću doći na posao bez ako se mora. – osim ako se mora.

Da si došao bez daljnjega. – bez pogovora, bez oklijevanja, odmah, svakako.

 

Želite li kavu sa šećerom ili bez?  - iza prijedloga mora doći imenica ili zamjenica

-         sa šećerom ili bez šećera

   Neki su došli s prijateljem , a neki bez. – s prijateljem, a neki bez prijatelja.                                                                            Prodajemo stroj sa ili bez dodatnog uređaja. – s dodatnim uređajem ili bez njega.

Na fakultet s ili bez prijamnog ispita. – s prijamnim ili bez njega.

 

PRIJEDLOG RADI i ZBOG

Ne dolazi u školu radi bolesti. – bolest je uzrok nedolaska, a ne namjera – zbog bolesti

Ide u školu radi učenja. – s kojom namjerom  àda nešto nauči

Prosvjedni djelatnici štrajkali su radi malih plaća. – zbog à štrajkali su zato što su im plaće male , a ne da bi bile još manje

Prosvjetni radnici štrajkali su radi povećanja plaća. – da bi im se povećale plaće

 

Sve je to učinio prijetnje radi. – da bi zaprijetio, uplašio nekoga

Sve je to učinio zbog prijetnje. – zato što je njemu netko prijetio

 

Ne treba prijedlog radi zamjenjivati skupom riječi s ciljem.

Policija djeluje s ciljem uvođenja reda. – radi uvođenja reda ili

Policija djeluje da bi uvela red.

 

 

PRIJEDLOG PUTEM (POSredstva)

 

Nešto se može postići putem nagodbe ili putem ugovora./nagodbom ili ugovorom.

Ostvarili smo to putem Unprofora

...preko Unprofora

Dugove vraćamo putem isplate kredita.

                            isplatom kredita.

Posao smo dobili putem natječaja. /na javnom natječaju

To smo postigli putem ministarstva.

To smo postigli kroz ministarstvo.

                      ... preko ministarstva

Poslao sam novac putem banke. /preko banke

 

Ostali prijedlozi za izricanje POS

 Prijevoz željeznicom (a ne pomoću željeznice)

             PON

S pomoću Boga riješit ću ovaj problem.

-može jer je u rečenici PON, a ne sredstva

POS

Postigao je to kroz prevaru

              ...prevarom...

(prijedlog kroz kad znači sredstvo treba zamijeniti instrumentalom bez prijedloga)

PRIJEDLOG KROZ treba izbjegavati i u vremenskom značenju.

Kroz cijelu godinu /cijele godine, tijekom cijele godine, preko ...

Kroz dva dana /za dva dana

Kroz jutro /cijelo jutro, preko jutra

                   u jutro /za jutro

 

Ostali primjeri nepravilne uporabe prijedloga

 Poći u doktora.         Ići u prijateljice.

        doktoru                  prijateljici

         kod doktora         kod prijateljice

 

Prijedlog kod ne treba upotrebljavati uz glagole kretanja kad imenica  znači cilj kretanja.

Krenuti kod roditelja.

             k roditeljima.

 

PRIJEDLOG ZA

 Letimo za Ameriku, plovimo za Rotterdam.

             u  Ameriku                 u  Rotterdam.

 

Prijedlog za ne valja predlagati pred INFINITIV, već pred glagolske imenice.

Ovo je voda za piti.        Što imate za jesti?

                     za piće.                       za jelo.

 

To su cipele za gledati, a ne za nositi.

                          gledanje          nošenje

 

Imam još dosta za prepisivati /prepisivati

 

Ovo je vrijeme za krepati, za plakati /da krepaš, da plačeš.

 

 Prijedlog iz

Kuća je iz drva. Kuća je od drva.

može: isklesan iz crna mramora

 

PRIJEDLOG KROZ

 

Treba ga upotrebavljati za izricanje mjesta i načina.

                                           POM

Sporo su napredovali kroz gustu šumu.

                                                                 PON

Sve nam je to ispričala nepovezano i kroza smijeh.

 

Ne treba ga upotrebljavati za izricanje vremena i sredstva

 

Ta se pojava proteže kroz cijelo 19. stoljeće.        VRIJEME         

                                   tijekom 19. stoljeća

kroz srednji vijek, kroz mjesec dana, kroz dva-tri sata

u srednjem vijeku, za mjesec dana,    za dva-tri sata

 

Doći ću kroz dva sata. Vidjet ćemo se kroz dva mjeseca.

              za                                          za

 

Kroz ovaj oglas...          kroz politički rad, kroz uvoz        SREDSTVO

preko ili ovim oglasom, političkim radom, preko uvoza ili uvozom

 

NIZ (može biti imenica ili prijedlog)

 

niz - može biti imenica m. r.: niz osoba, niz bisera, niz godina (osoba, bisera, godina – atribut imenički)

       - može biti prijedlog (suprotno od uz): niz dlaku

          niz strminu, niza zid

  NIZ – imenica -à  niz +  At imenički

niz primjera                  To se vidi u niz primjera /u nizu primjera

Ove godine raspolažemo s niz novih sadržaja /s nizom

Ostali smo bez niz vrsnih igrača. /bez niza

Plaža raspolaže s niz novih sadržaja /nizom novih sadržaja. Plaža ima niz novih sadržaja.

Tu je dano niz podataka. /Tu je dan niz podataka.

Niz godina je prošlo /Niz godina je prošao. -niz nije prilog već je imenica m.r. zato predikat mora biti u m.r, a ne u srednjem kako bi bilo da je prilog

Pr., Tu je dano mnogo podataka.

 

PRIJEDLOG niza (s naveskom)

niza → s, z, š, ž, i ispred zamjeničkih oblika: niza me/te, se, nju

niza šumu, niza zid, niza sestru, niza žarulju

    

U svezi (vezi)

U svezi (vezi) novoga prijedloga učitelja donijeli smo odluku.

-         dopuna ne smije biti u genitivu, mora biti u instrumentalu – U svezi (vezi) s novim prijedlogom…

razgovaralo se s naglaskom razvitka Hrvatske. – s naglaskom na razvitku

 

Bez obzira

Učinili smo to bez obzira na posljedice. - … ne vodeći računa o posljedicama.

 

S obzirom na to…

 

Obzirom da često idemo u kazalište, uočili smo promjene. – S obzirom na to da…ili još bolje Kako (budući da) često…

Bez obzira što se nismo dogovorili, mogli ste doći. – Bez obzira na to što…

 

Veznik pošto

Pošto je rođeni Zagrepčanin nije mu teško pisati o Zagrebu. – budući da

Pošto nema problema s kožom lica, ne nanosi kremu.  – budući da, kako

POŠTO je vremenski veznik, a ne uzročni.

Pošto je pao mrak, ušli su u kuću. (znači kad je…) – vremenski veznik

Uzročni veznici koji mogu biti na početku rečenice su BUDUĆI DA i KAKO.

                                                                                                                          Vesna Janjiš, prof.

 

 

 



 POVIJEST JEZIKA - srednji vijek.ppt
 Povijest hrvatskog književnog jezika.ppt
 Povijest jezika 16. - 19..ppt

Tražilica



 


Školski kalendar

Priloženi dokumenti:
kalendar 2017 2018.pdf


Raspored informacija


Dani otvorenih vrata


Kalendar
« Rujan 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji


Brojač posjeta
Ispis statistike od 19. 2. 2011.

Ukupno: 2355111
Ovaj mjesec: 3603
Ovaj tjedan: 113
Danas: 113

Natječaji

NOVO!!!

Objava natječaja za sljedeća radna mjesta:

1. Učitelja razredne nastave u produženom boravku , 1 izvršitelj na određeno puno radno vrijeme

2. Kuhar, 1 izvršitelj na neodređeno puno radno vrijeme

Natječaj traje od 25.09. - 03.10. 2017.

Tekst natječaja je moguće pregledati na linku ispod

______________________________________________________________________

 

NATJEČAJ za radna mjesta od 11. do 21.08.2017. godine – obavijest o sklopljenim ugovorima o radu temeljem suglasnosti Školskog odbora sa sjednice od 14.09.2017. godine.

 

1. Učitelj tehničke kulture i informatike, 1 izvršitelj na neodređeno puno radno vrijeme

- Marija VOJIĆ, VSS iz Umaga, za 22 sata tjednog ukupnog radnog vremena predmeta informatika

 

2. Učitelj engleskog i talijanskog jezika, 2 izvršitelja na neodređeno puno radno vrijeme

- Darija JAKIM, VSS iz Poreča, engleski jezik

- Tanja KERSIKLA, VSS iz Umaga, talijanski i engleski jezik

 

3. Učitelj prirode i biologije, 1 izvršitelj na neodređeno, nepuno radno vrijeme (25  sati tjedno)

- Nenad MIHELČIĆ, VSS iz Pule,  za 20 sati ukupnog tjednog radnog vremena, ugovor na određeno vrijeme najdulje do 5 mjeseci radi neudovoljavanja propisanim uvjetima

 

4. Učitelj edukator rehabilitator u Posebnom odjelu, 1 izvršitelj na neodređeno, puno radno vrijeme

- Jelena ZEC, VSS iz Umaga, ugovor na određeno vrijeme najdulje do 5 mjeseci radi neudovoljavanja propisanim uvjetima

 

5. Učitelj gitare u Glazbenom odjelu, 1 izvršitelj na neodređeno puno radno vrijeme

- Zdravko KRALJIĆ, VŠS iz Umaga, za 20 sati ukupnog tjednog radnog vremena. Ugovor na određeno vrijeme najdulje do 5 mjeseci radi neudovoljavanja propisanim uvjetima

- Sandra ŠUSTEREITER, SSS iz Umaga, za 8 sati ukupnog tjednog radnog vremena. Ugovor na određeno vrijeme najdulje do 5 mjeseci radi neudovoljavanja propisanim uvjetima

 

6. Učitelj harmonike u Glazbenom odjelu, 1 izvršitelj na određeno, nepuno radno vrijeme (4 sata dnevno) do isteka šk. 2017./2018. godine

- Davor KOVAČEVIĆ, VSS iz Buja , ugovor na određeno vrijeme do 60 dana odnosno do dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja

 

7.  Spremačica u PŠ Babići, 1 izvršitelj na neodređeno, nepuno radno vrijeme (4 sata dnevno)

- Tamara MARKEŽIĆ, iz Umaga (Dolinci). Ugovor na određeno vrijeme do 60 dana odnosno do dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja

 

8. Učitelj razredne nastave u produženom boravku, 2 izvršitelja na određeno puno radno vrijeme

- Sara MAJDAK, VSS iz Umaga. Ugovor je sklopljen na određeno vrijem do kraja nastavne 2017./2018. godine

- Iva KOVAČEC, VSS iz Umaga. Ugovor je sklopljen na određeno vrijem do kraja nastavne 2017./2018. godine

 

9. Učitelj flaute u Glazbenom odjelu, 1 izvršitelj na neodređeno, nepuno radno vrijeme (15 sati tjedno)

- nije bilo prijava na natječaj

 


Vrijeme u Umagu




preskoči na navigaciju